Sad je i zvanično – DF razmatra raskid koalicije sa SDA, nezvanično SDA šuruje sa SDP i razmjenjuje kvote zaposlenih – u Elektroprivredi koju drži SDP, a SDA uzvraća izmirenjem duga kroz zapošljavanje SDP-ovih kadrova u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla
Piše: Anisa MAHMUTOVIĆ
Tuzlanski kanton često je u fokusu javnosti zbog političkih kriza koje u ovom kantonu produkuju politički subjekti.
Tako je bilo i prije noć, dvije kada je održana sjednica KO Demokratske fronte (DF) Tuzlanskog kantona na kojoj je razmatrana mogućnost izlaska iz koalicije sa Strankom demokratske akcije.
Ova koalicija traje posljednje tri godine i djelovala je vrlo kompaktno, međutim kako je medijima kazao Zlatan Begić, predsjednik KO DF TK kriza vlasti postoji.
– Budući da postoji nejasan stav KO SDA TK o dogovorenim zajedničkim mjerama, koje su osnova koalicije KO DF TK i KO SDA TK na području TK za mandatni period 2022-2026. godina, KO DF TK uputio je zahtjev za službeno očitovanje KO SDA TK u pogledu toga da li ostaju pri dogovorenim zajedničkim mjerama ili su od istih odustali – naveli su.
Dogovorene mjere
Riječ je o dogovorenim mjerama koje su bile prijedlog KO DF TK, a koje su dogovorene sa tuzlanskom SDA. Mjere se, podsjećamo odnose na nastavak isplate porodiljskih naknada u utvrđenom iznosu, izgradnju centralnog objekta Kampusa Univerziteta u Tuzli. Dogovorene su i daljnje aktivnosti na donošenju zakonskih i drugih propisa, te institucionalno jačanje Ureda za borbu protiv korupcije, kao i drugih relevantnih institucija. Sve to uz promociju transparentnost i zakonitost u svim institucijama i javnim preduzećima na području Tuzlanskog kantona. Posebno je dogovoreno kontinuirano ulaganje u modernizaciju opreme s ciljem unapređenja usluga pacijentima na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, kao i podrška svim uposlenima u zdravstvu.
No, sudeći prema onome što je Zlatan Begić prošle sedmice rekao u intervjuu za Politički. ba čini se da ni od mjera ni od koalicije neće biti ništa.
Konkretnije, Begić je naveo da je sukom s “građevinskom mafijom” presudio dugogodišnjoj ljubavi dvije stranke.
– Sada je SDA Tuzlanskog kantona na testu i tu će se jasno i javno vidjeti jesu li pod kontrolom građevinske mafije ili nisu – naglasio je Begić.
Građevinska mafija i Kampus
A sve je, čini se počelo od izgradnje centralnog objekta Kampusa Univerziteta u Tuzli.
– Od tada počinje problemi. Građevinska mafija je okupila čak i neke značajne ličnosti – poput bivših rektora i penzioniranih profesora – pa su lobirali i kod profesora i asistenata na univerzitetu da se okupljaju u što većem broju na temu da Univerzitetu u Tuzli ne treba Kampus. Ljudi na Univerzitetu su se čak odbili i pojaviti na takvim sesijama. Ti ljudi koji su to radili, lobirali protiv Kampusa, finanisirani su ispod stola od strane građevinski lobija jer je riječ o najatraktivnijem građevinskom prostoru. Strategija je bila da to godinama stoji i zarasta, pa da onda u “pogodnom trenutku”, kada se “slože sve zvijezde” da se kampus ili značajno smanji, a da se grade stanovi. Čak su se pominjala i elitna naselja – kazao je Begić.
Razmjena kvote za zapošljavanje
Bračnu sreću prema riječima nekih od članova Demokratske fronte Tuzlanskog kantona narušila je i potajna saradnja SDP TK i SDA TK.
Navodno ova dva kantonalna odbora, u cilju da zadovolje svoje biračko tijelo, razmjenjuju kvote za zapošljavanje stranačkog kadra u Elektroprivredi BiH, gdje vlast ima SDP, dok SDA uzvraća izmirenjem duga kroz zapošljavanje SDP-ovih kadrova u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla.
Ovu informaciju smo provjeravali i sa friško zaposlenima u Elektroprivredi BiH koji vrlo transparentno govore o načinu prijema u ovoj instituciji o čemu ćemo pisati u narednom periodu, ali i koalicionim partnerima SDP-a na nivou Federacije BiH koji su također potvrdili da ova tema kruži političkim krugovima.
Vrijedi podsjetiti da pitanje Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla i njegovog statusa nikada nije riješeno između Vlade FBiH koju vodi Nermin Nikšić i Vlade Tuzlanskog kantona koju vodi zvanično Irfan Halilagić.
Presudu Ustavnog suda FBiH koja je nalagala da se u roku šest mjeseci riješe imovinska prava entiteta i kantona, nisu proveli, pa je tako ponovo po istoj presudi nevažeći svaki akt donešen na nivou Federacije BiH i Tuzlanskog kantona nakon isteka zadatog roka.
