Rubiov stav protiv separatista Bosne ohrabruje EU da djeluje

admin
By admin
11 Min Read


Nedavna politička kriza u Bosni i Hercegovini još jednom su izložena krhkim mirom koji je okarakterisao zemlju od kraja pogužbenog rata u 1990-ima. Kada je najbolji sud u Bosni osuđen Vođa bosanskih Srpske Srpske Milorada Dodika prošlog meseca do godinu dana u zatvoru i zabranio ga je po 6 godina za potpisivanje uredbe za objavljivanje dva zakona koja je ured visokog predstavnika otkazala neustavnim, događaji su brzo eskalirali. Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), entitet koji dominira SRB Potpisivanje separatističkih zakona To je odbacilo ovlaštenja državne policije i pravosuđa na teritoriji RS-a, efikasno osporava ustavni poredak zemlje.

Ova provokativna akcija riskirala je donje rublje krhke stabilnosti koja je podržala Daytonov mirovni sporazum iz 1995. godine koji je završio rat. No, kako su tenzije eskalirale, američki državni sekretar Marco Rubio uzeo je vjerojatno iznenađujuće odlučujući položaj protiv dodatnih napora da podijeli zemlju. Pomak novog Trumpovog administracije naglasio je kontinuirano pouzdanje Europe u američko vodstvo za upravljanje krizama u svom dvorištu, jer je zaobišao Europsku uniju, koja je najčešće preuzela vodstvo u pitanjima koja se odnose na Bosnu, kandidatu za članstvo u EU. Umjesto toga, Rubio je direktno surađivao sa liderima u Londonu i Parizu da odgovori. Istovremeno, čini se da je američki odgovor ohrabrio evropske lidere na ključnije postupke.

Rubio se povećava: odlučujući odgovor na Dodikovu provokaciju

Rubio brzo i nedvosmisleno osudio Dodikove akcije, upečatljiv odlazak iz onoga što su se mnogi plašili bili isključeni pristupom evropskoj sigurnosti pod drugim adutom u administraciji – ili čak nastupu da se administracija bori protiv separatista. “Naša vlada poziva političke lidere u Bosnu i Hercegovinu da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog”, Rubio specificiran Prije nego što pružimo ključni nadzor: “Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotnosti sa ovim opasnim i destabiliziranim ponašanjem.” Samo dva dana kasnije, upropastio je, na putu za Jeddah, za razgovore o Ukrajini, povećao je hitnost krize u Bosni, uklanjanje“Nadamo se da ćemo moći učiniti sve što možemo da izbjegnemo još jedan sukob u Evropi.” Što se tiče potencijalne američke akcije protiv bosanskih srpskih lidera, dodao je: “Definitivno pregledavamo sve naše mogućnosti.”

Ova jasna artikulacija američke opozicije na Dodikov separatistički program došla je u kritičnom trenutku, kao bosanski Ustavni sud prešao je na obustavu kontroverznih zakona Potpisao je, koji je prijetio fragmentu suda i sigurnosnog aparata u zemlji. Rubina intervencija bila je posebno značajna s obzirom na njegovo prethodno političko pozicioniranje. Kao senator često je doveo u pitanje opsežnu američku uključenost u strane sporove. Međutim, kao državni sekretar pokazao je pragmatično priznavanje potrebe za nastavkom američkog vodstva u nestabilnim regijama u kojima je to američki interesi.

Posebno je primijećeno vrijeme Rubiovih izjava, dok su evropske institucije stigle da formulišu svoj odgovor. Jasno definiranje Dodikovih akcija kao prijeteći bosni “Sigurnost i stabilnost”, Rubio je osnovao kutiju za regionalne partnere da se uskladi sa američkim položajem. Ovaj pristup odražava prividnu diplomatsku strategiju Administracije Trumpa za održavanje američkog vodstva o kritičnim sigurnosnim pitanjima, očekujući da će europske saveznike u njihovoj sferi utjecaja značajno doprinijeti upravljanju krizama. Umjesto da apsorbiraju američku tradicionalnu ulogu u evropskoj sigurnosti, upropastio je kalibrirani odgovor koji vodi američki utjecaj dok gura europske partnere na veću odgovornost.

EU -EU -Exhibionis

Bosanska kriza ponovo je naglasila trajnu nesposobnost Europske unije da čvrsto reagira na izazove u neposrednom susjedstvu bez američkog vodstva. Dok je EU najavila planove ranije ovog mjeseca da “privremeno povećava” vaše mirovne snage (EUFOR) u Bosni nakon suspenzije suda o Dodikovom separatističkom zakonu, ta odluka je došla tek nakon što su Sjedinjene Države uspostavile jasan položaj. Ovaj obrazac reaktivnosti EU, a ne proaktivnost, postao je dobro poznan značaj Bruxellesovog pristupa zapadnom Balkanu. Godinama se Evropska unija borila za razvoj koherentnih i efikasnih strategija za Bosnu i Hercegovinu, a često se pojavljuje i dvosmisleno u svojim receptima politike.

Ova najnovija kriza odjekuje u prethodnim slučajevima u kojima pristup EU pristupom Dodikivoj provokatiju karakteriše ambivalentnost i koncesija. 2011. godine, kada Dodik je prijetio referendumu o pravosuđu I povlačenje iz državnih institucija, međunarodne zajednice EU u osnovi dodijelila svoju opstrustruju smanjenjem ovlasti međunarodnih tužitelja i sudija koji provode organizovani kriminal i korupciju. Jedan promatrač je to primijetio “Uobičajeni Dodik započeo je sklizačkim nagibom.” Posljedice ove smirene strategije sada su vidljive jer je Dodik postao sve hrabarji u sporu bosanskog ustavnog poretka. Institucionalna arhitektura EU, koja zahtijeva konsenzus među državama članicama s različitim interesima na Balkanu, dosljedno je oštećeno njegovu sposobnost predstavljanja Ujedinjenog i snažnog odgovora na separatističke izazove.

Binviteralizam nad multilateralizmom: Trump Europe strategije

Rubio je otkrio tretman krize u Bosni da je Trumpova administracija evoluirala Evropu. Umjesto da prvenstveno radim kroz multilateralne institucije poput EU, Rubio je signalizirao tendenciju direktnom angažmanu s ključnim regionalnim akterima. Ovaj pristup se podudara sa Trumpova širina vanjska politika “Amerika prvo” To daje bilateralne odnose prioritet zbog multilateralnih okvira. Direktno pozivajući regionalne partnere da se suprotstavlja Dodiku “opasno i destabilizirajuće ponašanje”, Rubio uspostavlja obrazac koalicija voljnih partnera prema uputama Sjedinjenih Država, a ne odgađaju EU procese.

Ova strategija je značajno odstupanje od tradicionalnog američkog pristupa evropskim sigurnosnim pitanjima nakon hladnog rata. Desetljećima, američka politika uglavnom je podržala evropske integracije i multilateralne institucije kao stabilizirajući sile na kontinentu. Trumpova administracija razmatra takve institucije povremeno neefikasnim ograničenjima američke aktivnosti. U bosanskom kontekstu, to znači zaobilazeći glomazni mehanizmi za izgradnju konsenzusa EU u korist izravnog angažmana s akterima koji provode utjecaj u regiji, što je najvažnije sa Londonom, Parizom i Ankarom. Međutim, ova taktička pomak ne signalizira američko isključenje iz njege evropske sigurnosti. Umjesto toga, odražava ponovno ukidanje načina na koji se izvodi američko vodstvo – da se manje vjerovatno može obaviti kroz multilateralne institucije od direktne diplomatije s ključnim partnerima.

Kako strateški kreće naprijed

Uspješno upravljanje krizom Bosne zahtijeva koordiniranu dugoročnu strategiju koja proširuje početnu intervenciju Rubio. Prvo, Sjedinjene Države trebale bi održavati svoj jasan položaj od separatističkih aktivnosti, dok pritiskom na evropske partnere da razviju snažnije mehanizme za rješavanje izazova u ustavnom poretku Bosne. Najveći je značaj za podršku ovlašćenju visokog predstavnika i Ustavnog suda kao važnu garanciju Dejtonskog okvira i potaknuti domaće pravosudne i provođenje institucija da poduzmu potrebne mjere za pravdu za svoje separatističke zakone, što se činilo da su se sukobili. Dvostrana grupa od devet članova američkog Kongresa, uključujući republički predsjedavajući i najbolje demokrati odbora za vanjske odnose Senata, izdao je korisno korisno Pismo upropašteno Ove sedmice uvjeravanje administracije “za korištenje svih dostupnih alata, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi se spriječilo situaciju u Bosni i Hercegovini”.

Drugo, EU mora prevazići reaktivno upravljanje krizama kako bi se razvila koherentniji i proaktivniji pristup Bosni. Kao preduvjet, EU mora riješiti interne podjele među državama članicama u vezi sa zapadnoj Balkanu i stvaranje značajnih poticaja za ustavnu reformu i demokratsku konsolidaciju u Bosni. Godine neispunjenih obećanja i dvosmislene poruke ozbiljno su oštetile kredibilitet EU kao transformativne snage. Obnova ove kredibiliteta zahtijeva jasna mjerila za pomoć materijalnih koristi za poštivanje.

Treće, NATO bi trebao ojačati svoje prisustvo i vidljivost u Bosni kao protutežu ruskom i, sve više i više kineskog utjecaja. Generalni sekretar NATO Mark Rutte posjetiti Sarajevo je pozitivan korak u tom pravcu. Međutim, bit će potrebna značajnija sigurnosna pomoć kako bi se omogućio bosanskosu otpor da poboljša napore vanjske destabilizacije.

Konačno, ciljane sankcije protiv pojedinca i entiteta koji naručuju ustavni nalog u Bosni trebali bi se proširiti i koordinirati između Sjedinjenih Država i europskih partnera na bilateralnom nivou. Sjedinjene Države su već sankcionirale Dodiku Za koruptivne prakse i pokušaje narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Te mjere treba ojačati i uskladiti s europskim sankcijama kako bi maksimizirali svoj utjecaj.

Nije gotovo: Kriza se i dalje događa, ali barem bi se činilo da bosanske državne institucije imaju zeleno svjetlo iz međunarodne zajednice koje bi djelovali sa svim zakonskim mjerama koje mogu suzbiti separatističkoj matrici. Važno je osigurati da su Dodik i njegova organizirana grupa odgovorni za svoj pokušaj ustavnog puča. Budućnost s Dodikom i njegovom političkom strankom SNSD više nisu realni za državnu vladu, jer su njegove eskalirajuće akcije nepredvidivim u budućnosti. Dodik ne bi trebao biti dio buduće političke konstelacije u Bosni.

Slika: Bosanski lider Srbica Milorad Dodik (C) drži govor u Banjaluci, 26. februara, 26. februara 2025., nakon 1825. godine, za godinu dana u zatvoru, u značajnom suđenju, zanemarene presude zabilježene prekrivenim lobijima. Osuđen je nakon što je potpisivanje zakona odbilo priznati odluke Međunarodnog visokog predstavnika Bosne, Christian Schmidt i Ustavni sud u zemlji. (Foto stringer / AFP putem getty slika)

Odvojena slika: Topshot – vođa bosanskih Srba Milorad Dodik (C) drži govor koji je završio srpski predsjednik, Banja Luka, sjeverna Bosna i Hercegovina, 26. februara, nakon zatvorske kazne Milorada Dodika. Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik osuđen je 26. februara 2025. godine. Na značajnoj suđenju za prkose za prkos, donose međunarodni ekološki devizorski u zemlji, nakon potpisivanja zakonodavstva koji su odbili priznati odluke koje su bile zastupnike bosanskih, kršćanski sud. (Foto stringer / AFP) (foto stringer / AFP putem getty slika)



Source link

Share This Article
Leave a Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *