Narodna skupština Republike Srpske dala je zeleno svjetlo svim strankama da izađu na prijevremene izbore za predsjednika RS. Je li to priznavanje odluka Ustavnog suda? I kakve veze sa svime time ima Milorad Dodik?
Piše: Dragan MAKSIMOVIĆ
Mjesec dana je trajala “odbrana nacionalnog identiteta“ i rezolutno odbijanje prihvaćanja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Središnjeg izbornog povjerenstva o raspisivanju izbora. Završilo je, kako izgleda, podvijanjem repa i davanjem zelenog svjetla za sudjelovanje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.
A samo prije nešto više od mjesec dana stavovi su bili dijametralno suprotni, uz poziv svim „izdajnicima“ koji prihvate sudjelovanje na izborima da će biti obilježeni kao suradnici političkog Sarajeva i stranih sila.
Jalova prijetnja
– Ti izbori se neće održati dok sam ja predsjednik i dok ja djelujem politički. Pozivam moje suradnike da se angažira policija i svi da ne dopuste nikakvo biračko mjesto. Pozivam narod da stane iza te odluke – rekao je Milorad Dodik nakon što mu je Središnje izborno povjerenstvo oduzelo mandat predsjednika i najavilo raspisivanje Slavišizbora.
Izbori su raspisani za 23. novembar. I sada, iako je vladajuća koalicija na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) bila isključiva u odbacivanju takve odluke, ipak su se povukli. Ne samo pred odlukom Centralne izborne komisije (CIK), već i pred odlukom Ustavnog suda BiH, podsjeća DW.
Narodna skupština tako je u utorak navečer, usvajanjem novih zaključaka, poništila one iz avgusta, kojima se odbacuje mogućnost održavanja prijevremenih izbora. U novima se daje mogućnost svima koji to žele da sudjeluju na raspisanim izborima.
Iako zaključci obiluju floskulama o nelegalnim institucijama, kao i o visokom predstavniku, radi se o ublažavanju političkog fijaska i potvrdi da je svaka najava o zabrani održavanja izbora i njihovo provođenje po pravilima entitetskog izbornog povjerenstva zapravo bila jalova prijetnja.
– Pozivaju se sve političke stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj da samostalno odluče o svom sudjelovanju na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske – navodi se u jednom od zaključaka.
Kraj političke ere
– Ono što je prava istina je da Milorada Dodika ovom odlukom mičete s političke scene. Ovom odlukom završavate političku eru i vladavinu Milorada Dodika. Hoćete li ga, kada pobijedi taj predsjednik, uvesti u Palatu? Ili ćete mu reći ti si pobijedio, ali ništa – retorički se zapitao Slaviša Marković iz PDP-a, stranke koja je imala iste stavove po pitanju prijevremenih izbora kao i SNSD – da ne treba sudjelovati na izborima.
Ovakav razvoj događaja i kopernikanski zaokret vladajuće većine bio je očekivan, kaže novinar Goran Dakić, navodeći niz primjera nakon presude iz kojih se mogao zaključiti i epilog ove farse.
– Ovo je matrica koja se ponavlja više od deset godina, u kojoj su obećanja i prijetnje pretočeni u zaključke i deklaracije bile mrtve i prije nego što se osušila tinta na svakom od tih dokumenata – kaže Dakić, sa iznenađenjem primjećujući da sve to prolazi kod birača.
Politički invalidi
– To samo pokazuje koliko smo ne samo politički, nego i doslovno nepismeni. Da možete padati na obećanja više od jednog desetljeća, dok se svi ostali bogate upravo kroz tu priču, a vi kao poslušno glasačko tele i dalje vjerujete u priču o secesiji – kategoričan je Dakić.
Da je ista priča o secesiji, o napadima stranog faktora ili političkog Sarajeva, laž koja je postala osnova na političkom nebu vladajuće koalicije, smatra i oporba. Sve razloge o ugroženosti treba, kažu, tražiti u ranijim odlukama na koje su pristali upravo u tom Sarajevu. Sada je problem što se te odluke (ne)poklapaju s njihovim osobnim interesima, što nema veze s Republikom Srpskom.
– Mi smo dva različita svijeta. Ne možemo imati nikakvo srpsko jedinstvo s vama – kaže Nebojša Vukanović, prvi čovjek oporbene Liste za pravdu i red.
Inače, sjednice Narodne skupštine, kao i odluke i zakoni koji se usvajaju u posljednjih pola godine, pokazuju da je najviši zakonodavni organ ovog entiteta izgubio dignitet jer se stavio u službu jednog čovjeka, stav je većine oporbe, ali i dijela članova vladajuće koalicije, koji su nam to neslužbeno potvrdili. Od referenduma koji je proveden 2016. godine, čiji su rezultati poništeni, a on proglašen anketom, preko niza zaključaka, odluka i zakona koji su proglašeni neustavnima i kasnije poništeni od iste te vladajuće koalicije.
Što se tiče zaključaka, oni su usvojeni i sada se čeka konačna odluka o kandidatima vladajuće koalicije, ali i oporbe za prijevremene izbore 23. studenoga.
