Njemačka nije odobrila nikakav novi izvoz oružja Izraelu od objave djelomičnog embarga u augustu, u naizgled sveobuhvatnijoj primjeni ograničenja koje je naveo kancelar Friedrich Merz.
Dana 8. augusta, kao odgovor na izraelski plan da u potpunosti okupira ratom razorenu palestinsku enklavu, Merz je objavio da njegova zemlja “neće odobriti nikakav izvoz vojne opreme koja bi se mogla koristiti u Pojasu Gaze do daljnjega”.
Međutim, prema pisanom odgovoru njemačkog ministarstva privrede ljevičarskom zastupniku Ulrichu Thodenu u četvrtak, Izraelu nisu izdane nikakve dozvole između dana Merzove odluke i 12. septembra, kada je političar podnio upit.
U pismu je državni sekretar Thomas Steffen rekao da je vlada odlučivala “od slučaja do slučaja i u svjetlu odgovarajuće situacije nakon pažljivog pregleda, uzimajući u obzir vanjska i sigurnosna politička razmatranja, kao i pravne zahtjeve”.
Dodao je da Njemačka “ponovno potvrđuje načela svoje politike prema Izraelu i ostaje posebno predana zaštiti Države Izrael”.
Thodenov ured rekao je za DW News da članovi njegove Lijeve stranke “i dalje su skeptični prema tome kako će se Merzova deklaracija provesti u konkretnom smislu”.
“Politički bi bilo potrebno potpuno zaustaviti sav [čak i već odobren] izvoz oružja u Izrael i prekinuti blisku saradnju u području naoružanja između Njemačke i Izraela. U suprotnom, njemačka vlada ozbiljno riskira da bude kriva za suučesništvo u zločinima izraelske vojske prema međunarodnom pravu protiv palestinskog civilnog stanovništva”, navodi se u izjavi.
Prije promjene politike u augustu, Njemačka je bila drugi najveći dobavljač oružja Izraelu, nakon Sjedinjenih Američkih Država.
U martu 2024. godine vlada Nikaragve pokrenula je tužbu protiv Njemačke pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zbog njenog suučesništva u izraelskom genocidu u Gazi.
Između 7. oktobra 2023. i 13. maja 2025. Njemačka je izdala izvozne dozvole za vojnu opremu u vrijednosti od 485 miliona eura, prema podacima njemačkog parlamenta.
Nedavna promjena politike dolazi usred rastućeg pritiska na države članice Evropske unije da uvedu sankcije Izraelu. U augustu je Slovenija postala prva zemlja EU koja je najavila embargo na oružje protiv Izraela, a u rujnu je to učinila i Španija.
U četvrtak je slovenska vlada sankcionisala izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, kojeg Međunarodni krivični sud (ICC) traži zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
