Odgovor je jednostavan i leži u zakonima fizike: Kojom grijalicom se najbolje ugrijati uz najmanju potrošnju struje | press.ba

Postavlja se pitanje, kojom ćemo se grijalicom najbolje ugrijati, a pritom potrošiti najmanje struje?

Odgovor je vrlo jednostavan i leži u zakonima fizike. Kada govorimo o grijalicama na struju koje za zagrijavanje koriste grijače, sve grijalice će dati potpuno istu količinu topline. Iskoristivost električne energije pri pretvaranju u toplotnu energiju je skoro 100%, te će grijalica potrošiti upravo onoliko kilovata koliko je deklarisana. Ovo pravilo ne važi za inverter klima uređaje (toplotne pumpe), koji za utrošenu snagu od 1 kW mogu proizvesti 3, 4 ili čak više od 5 kW toplotne energije.

Pravu potrošnju grijalice možete jednostavno izmjeriti pomoću vatmetra, koji se može nabaviti u prodavnicama. Ponekad grijalica ima manja odstupanja i troši nešto više ili manje od deklarisane snage. Također, potrošnju možete izmjeriti tako što ugasite sve druge uređaje, uključite samo grijalicu na sat vremena i zapišete stanje brojila prije i nakon mjerenja. Uređaji u stand-by modu (ugaseni televizor, frižider, Wi-Fi ruter) također troše energiju, ali ova metoda daje dobar približan rezultat.

Pretpostavimo da grijalica troši tačno onoliko koliko piše na deklaraciji, 2000 W (2 kW). Bez obzira da li je u pitanju kalorifer, konvektor, uljni radijator ili termoakumulaciona peć, ona će prostoru predati jednaku količinu topline: 2 kW * 1 h = 2 kWh.

Ako grijalicu snage 2 kW ostavite da radi sat vremena punim intenzitetom, potrošit će tačno 2 kWh.

Najbolji način da se uštedi je korištenje akumulacione topline noću za vrijeme niže tarife i ispuštanje toplote tokom dana kada je grijanje potrebno. Termoakumulaciona peć snage 3,5 kW troši jednako kao i druge grijalice iste snage, ali koristi jeftiniju noćnu struju, što smanjuje mjesečni račun.

Najčešći razlog visokih troškova grijanja je loša izolacija prostora: dotrajala fasada, stari prozori i vrata, loša ili nepostojeća izolacija krova. Ulaganjem u kvalitetnu izolaciju moguće je smanjiti toplotne gubitke za 40–60%. Loše izolovani objekti gube velike količine energije, pa je svaki način grijanja skuplji.

Iako sve grijalice prenose jednaku količinu topline, osećaj topline može biti različit. Uljni radijator zračenjem polako zagrijava prostor i objekte, kalorifer brzo zagrijava zrak, dok kvarcna grijalica infracrvenim zračenjem trenutno grije ljude i objekte u blizini, ali ne i zrak. Strategijsko postavljanje manjih grijalica po prostoriji (ispod prozora, pored sjevernih ili vanjskih zidova) daje prijatniji i ravnomjerniji osjećaj topline.

električna energijagrijalice