Ultimate magazine theme for WordPress.

ANALIZA BRITANSKOG INSTITUTA RUSI: Bosna i Balkan su pogodne mete ruskog hibridnog ratovanja

0 2


FOTO: Putin (Fotomontaža/TBT)

Balkanska regija nudi “posebno ozbiljan skup prilika” za ruske nekonvencionalne vojne aktivnosti dok nastoji destabilizirati europske zemlje izvan Ukrajine, upozorava novi izvještaj prilično ozbiljnog britanskog think-tanka za obranu i sigurnost Royal United Services Institute (RUSI). Britanski RUSI je do sada imao prilično ozbiljne i detaljne analize rata u Ukrajini. Na primjer, podugačke analize instituta su prilično rano predvidjele važnost dronova u sukobu i promjenu plime rata u korist Rusije kojoj sada svjedočimo.

Gotovo dvije godine nakon početka šireg rata u Ukrajini, Rusija je zainteresirana za stvaranje kriza drugdje u Evropi, kao i za nastavak svojih ekspedicijskih operacija u Africi, gdje ima za cilj preuzeti kontrolu nad kritičnim resursima. Jedno od područja koje najviše zabrinjava, piše u izvještaju, je Balkan, gdje Rusija vidi značajne mogućnosti za svoje nekonvencionalne vojne aktivnosti.

Izvještaj “Prijetnja ruskog nekonvencionalnog ratovanja izvan Ukrajine, 2022.-24.”, čiji su autori Jack Watling, Oleksandr V. Danylyuk i Nick Reynolds, objašnjava: “Balkan predstavlja posebno ozbiljan niz mogućnosti za takve akcije”.

Unatoč neuspjesima za Kremlj, uključujući protjerivanje ruskih obavještajaca iz europskih prijestolnica, Rusija nastavlja aktivno tražiti puteve za obnovu svojih kapaciteta za nekonvencionalne operacije. To uključuje napore da proširi svoja partnerstva u Africi, istiskujući zapadne saveze i iskorištavajući utjecajne osobe poput čečenskog vođe Ramzana Kadirova za izgradnju mreža utjecaja u Evropi i na Bliskom istoku. Izvješće naglašava ruski višestruki pristup, kombinirajući konvencionalna i nekonvencionalna vojna sredstva kao alate nacionalne moći.

Raste utjecaj nekonvencionalne moći

To uključuje informacijski rat i aktivne mjere usmjerene na manipuliranje javnim mnijenjem kako bi se mobilizirali ili paralizirali birači unutar ciljanih zemalja. “Rusija smatra i konvencionalna i nekonvencionalna vojna sredstva alatima nacionalne moći i primjenjuje ih u kombinaciji”, stoji u izvješću. “Rusija također ima aktivan interes u destabilizaciji ukrajinskih partnera, a s nizom predstojećih izbora diljem Evrope postoji širok raspon mogućnosti za pogoršanje polarizacije”, kažu autori. “Štoviše, s njezinim konvencionalnim vojnim snagama, fiksiranim borbama u Ukrajini, značaj nekonvencionalnih operacija kao poluge utjecaja raste. Ovo je posebno važno s kolapsom ruskog otvorenog diplomatskog pristupa ciljanim zemljama”.

Vjeruju da ruske specijalne službe aktivno nastoje “proširiti svoje kapacitete u nekoliko područja koja predstavljaju stratešku prijetnju članicama NATO-a”. Slučajevi nasilne subverzije za političku destabilizaciju, kao što je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. i kasniji napori da se destabilizira Moldavija, pokazuju da Rusija ustrajno koristi ove taktike.

Primjer Moldavije

U Moldaviji, vjeruju analitičari RUSI-ja, “prvobitni plan Rusije bio je vojno okupirati Moldaviju nakon završetka operacija u Ukrajini. Međutim, kada je invazija na Ukrajinu propala, Moskva je tražila mehanizam za destabilizaciju moldavske države.” Bila su dva pokušaja Rusije da destabilizira Moldaviju od invazije na Ukrajinu. Prvi je bio na Dan pobjede, 9. svibnja 2022., kada su organizirani prosvjedi protiv represije nad sovjetskim vojnim simbolima tijekom obilježavanja Dana pobjede. Prema RUSI-ju, “provokacije tokom ovih demonstracija trebale su se koristiti za pokretanje eskalirajućeg ciklusa nasilja u kojem bi političari prijateljski raspoloženi prema Rusiji mogli pozvati na promjenu vodstva kako bi se stabilizirala situacija”.

Uslijedio je drugi pokušaj usmjeren na prosvjede koje je orkestrirao odbjegli oligarh Ilan Shor, s ruskim časnicimaobavještajne službe GRU-a koji su radili sa srpskim nogometnim huliganima i drugim građanima Srbije koji su nastojali izazvati nasilje, prema think-tanku. Oba su pokušaja bila neuspješna. Međutim, prema RUSI-ju, napori Kremlja u Moldaviji su se nastavili. “Tokom 2023., nakon neuspjeha drugog pokušaja destabilizacije Moldavije, ruske dezinformacije usmjerene na tu zemlju postale su mnogo dosljednije i međusobno se osnažuju”, navodi se u izvještaju.

“Rusija je pokušala ojačati javnu vezu između težnji Moldavije da se pridruži EU-u i predsjednice Maie Sandu osobno, dok ju je istovremeno okrivljavala za ekonomske probleme zemlje. U isto vrijeme, Rusi su počeli ciljati na rumunjske nacionaliste unutar moldavskog društva kako bi pojačali njihov glas, i time su pogoršali prijetnju koju osjeća rusko-govorno stanovništvo Moldavije u odnosu na sve veće približavanje Europi”.

Osnaživanje muslimanskog suprotstavljanja zapadnom utjecaju

Većinsko muslimanske zemlje, kao i one s muslimanskim manjinama, također su bile na meti ruske propagande. Istraživanje RUSI-ja pokazalo je da je Moskva Kadirova posebno prikazala kao branitelja tradicionalnih muslimanskim vrijednosti koji prkosi zapadnom utjecaju. “Ruska službena propaganda i mreže skrivenog utjecaja koje djeluju u muslimanskim zemljama guraju romantičnu sliku Kadirova kao branitelja islama, koji se suprotstavlja zapadnim hereticima koji pokušavaju uništiti tradicionalne vrijednosti”, stoji u izvještaju.

Zaklada Ahmat Kadirov (nazvana po ocu čečenskog vođe) je “posebno aktivna” na Balkanu, gdje je uspostavila veze s autoritativnim muslimanskim predstavnicima, navodi se u izvješću. Navode kao primjer Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, zemlje koje imaju veliku muslimansku populaciju. No, ciljani ruski utjecaj vidljiv je i Hrvatskoj, Grčkoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Srbiji, pišu autori.

(TBT)



Source link

Leave A Reply

Your email address will not be published.