U svom ekspertskom uvodu za drugi panel, Refik Hodžić je kazao da su erozija međunarodnog pravnog okvira, odsustvo političke volje te dehumanizacija koja se koristi za opravdavanje zločina i zločinaca glavna opasnost za budućnost tranzicijske pravde u Evropi. Problematičnim vidi i pribjegavanje formalnim rješenjima u procesu tranzicijske pravde.
“Ono što je najvažnije je da to mora biti gledano kroz prizmu vrijednosti na kojima vi želite da se buduća Ukrajina razvija. Mehanizmi sami po sebi će biti više ili manje mogući za implementaciju, ali vrijednosti su te koje su najvažnije, jer one oblikuju sve druge procese”, poručio je Hodžić gostima iz Ukrajine.
I Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava kazala je da je dehumanizacija, uz negiranje i poricanje zločina, jedan od najopasnijih procesa, posebno uz činjenicu da se ona u Srbiji danas institucionalizira. Dodala je da ratni zločinci i teme iz prošlosti nose predizborne kampanje i da je to način kako se jedno društvo trenira na jednom narativu.
Govoreći o globalnim trendovima tranzicijske pravde, navela je da oni ne idu na ruku aktivistima, zbog čega je trenutak društva u regiji da se oslone na domaće snage.
“Moramo se prestati oslanjati na međunarodnu zajednicu i oslanjati se jedni na druge, naučiti razgovarati, sarađivati”, dodala je Todorović.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je izrazio zabrinutost da su se borci za tranzicijsku pravdu zamorili i da je hitno potrebno reagirati, kako ne bismo došli do momenta u kome bi ovaj proces bio nepovratno izgubljen. Zbog toga smatra da je trenutak kada zemlje regije pregovaraju s EU idealan za dodatni napor na ovom polju.
“Ne mislim da će biti lako, da ćemo nadoknaditi izgubljenih 30 godina, ali ovo je momenat da se borimo s onim što imamo, da insistiramo na nekim stvarima i da koristimo mehanizme”, naveo je Džidić, uz isticanje da je važno i da civilno društvo iskoristi momentum.
Agnes Picod, viša savjetnica za ljudska prava u Ujedinjenim nacijama u BiH, kazala je da u globalnim trendovima borbe za tranzicijsku pravdu vidi veliki problem s dezinformacijama, ali i činjenicu da su dijalog i angažiranje na ovoj temi zanemareni, posebno kod političara.
“U srcu procesa tranzicione pravde su perspektive žrtava i preživjelih, mislim da odatle moramo početi. Mislim da je jako malo političara koji slušaju žrtve”, dodala je Picod.
Ipak, istaknula je kako postoji nada i brojni programi, poput UN-ovog Fonda za izgradnju mira, koji na neki način podržavaju određene segmente tranzicijske pravde i da borba za širi okvir ljudskih prava može osigurati stvaranje društva koje želi promovirati istinu i pravdu.
Diskusiju su zaključili Todorović i Džidić, koji su naveli da se sada procesu tranzicijske pravde mora pristupiti uzimajući u obzir sve nove faktore, poput malignog stranog uticaja, kao i činjenicu da je trenutak pregovora za pristup zemalja regije EU prilika da tranzicijska pravda ponovo postane dio javnog diskursa, ali da ovog puta to ne smije biti iza zatvorenih vrata.
Konferencija o tranzicijskoj pravdi je organizirana kao dio projekta “Strateški pregled procesa tranzicijske pravde putem medija”, koji se realizira uz podršku Savezne javne službe za vanjske poslove Kraljevine Belgije.
