Ultimate magazine theme for WordPress.

Cijeli svijet treba da zna šta se desilo u Srebrenici

0 0


Više od 5.000 učesnika “Marša mira” stiglo je nakon trodnevnog pješačenja u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari kako bi prisustvovali obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici, javlja Anadolu.

Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara. Kretali su se trasom kojom su Srebreničani u ljeto prije 29 godina pokušavali doći do slobodne teritorije – Tuzla ili Kladanj. U “Maršu mira” bio je veliki broj mladih i ljudi iz različitih dijelova svijeta koji na ovaj način odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici, ali i šalju poruku da se ovo nikada i nikome više ne ponovi.

Alija Muminović iz Sućeske kod Srebrenice jedan je od učesnika “Marša mira”.

“Put je bio pretežak, ali je ipak sve prošlo bez većih problema”, kazao je Muminović, dodajući da je vrlo važno da što više ljudi učestvuje u obilježavanju genocida u Srebrenici:

“Veoma je važno zaista da se genocid nikada ne zaboravi, ali dolazi malo ljudi iz Srebrenice.”

Enes Beganović iz Cazina već 16. put učestvovao je u “Maršu mira” iako i sam nije dobrog zdravstvenog stanja.

“U ova tri dana prošli smo stazu bez ikakvih problema, bilo je jedino malo umora”, rekao je Beganović, napominjući da je vrlo važno za kulturu sjećanja da se obilježava genocid nad Bošnjacima Srebrenice:

“Vjerujte evo učestvujem 16. put iako imam tri bajpasa, ali dolazim, imam i mnogo prijatelja koji imaju zdravstvenih problema, nisu dobro, ali učestvuju.”

Turčin Muhammet Talha Bekiroglu iz Istanbula također je učestvovao u “Maršu mira”.

“Pješačili smo tri dana i sve je dobro prošlo i ponovo ćemo učestvovati. Drago nam je da smo bili dio ovoga kako bi dali doprinos obilježavanju genocida u Srebrenici”, rekao je Bekiroglu, dodajući da je važno da cijeli svijet zna šta se desilo u Srebrenici:

“Kada se vratimo, pričat ćemo svima o ovome, svi trebaju svake godine učestvovati. Mi smo ove godine iz Turkiye došli sa više od 200 ljudi, a narednih godina ćemo doći sa još više prijatelja.”

Prisutnima su se kratko obratili i Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a Srebrenica” i potpredsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Kada Hotić, izrazivši zahvalnost učesnicima što se na ovaj način sjećaju žrtava genocida.

Učesnici “Marša mira” kasnije će prisustvovati iznošenju tabuta iz hale bivše Fabrike akumulatora koji su jučer stigli u Potočare. Sutra će prisustvovati kolektivnoj dženazi za 14 žrtava genocida. Ubijeni su u ljeto prije 29 godina.

“​​​​​​​Marš mira” koji se ove godine organizuje 20. put u okviru obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

“Marš mira” je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” u Srebrenici iz jula 1995. godine.

“Marš mira” ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

​​​​​”Marš mira” traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici “Marša mira” dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.

Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima.

Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove
(MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH.

Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu.

Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.



Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.





Source link

Leave A Reply

Your email address will not be published.