Ultimate magazine theme for WordPress.

Muzej ratnog djetinjstva u Kijevu – trag Sarajeva u čuvanju dječijih priča o ratu

0 2


Tu se nalazi Muzej ratnog djetinjstva u Kijevu, čija direktorica Svitlana Osipčuk za Detektor navodi da je osnovan po uzoru na sarajevski, opisujući način prikupljanja i čuvanja sjećanja djece i tinejdžera na rat koji još uvijek traje.

U skromnoj kancelariji punoj dokumenata i knjiga, Osipčuk na izmaku radnog dana dočekuje ekipu novinara bosanskom kafom. Ubrzo je objasnila da je ta kancelarija zapravo Muzej koji nema stalnu postavku, a posljednja izložba postavljena je nekoliko mjeseci prije posjete novinara Detektora Ukrajini.

“Na početku smo se fokusirali samo na dokumentovanje. Samo jedna istražiteljka je skupljala ispovijesti djece iz Luganjske i Donjecke oblasti, blizu takozvane sive zone, i uz pomoć nje skupili smo prvi dio historije. Nakon toga je odlučeno da je došao momenat da se osnuje kancelarija, potom  Muzej i 2021. godine prva velika izložba u Kijevu“, prisjeća se Osipčuk dodajući da u Muzeju danas radi 15 osoba, od čega osam istraživača.

Kako je kazala, osnovna razlika između Kijeva i Sarajeva jeste da Muzej u Sarajevu pohranjuje priče danas odraslih osoba koje su ‘90-ih bile djeca, a u Ukrajini se razgovara s djecom dok rat još traje.

Jasminko Halilović, generalni direktor Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu, kazao je za Detektor da su odmah nakon otvorenja, 2017. godine, počeli s međunarodnim djelovanjem. Nakon Libana i dokumentovanja iskustava izbjeglica iz Sirije, na red je došla Ukrajina.

“S obzirom da su milioni ljudi već u tom trenutku bili raseljeni širom Ukrajine, počeli smo raditi u različitim dijelovima zemlje s interno raseljenom djecom i mladima. Zbog potrebe da se taj proces koordinira, 2020. godine otvorili smo i ured u Kijevu. U trenutku početka invazije imali smo, dakle, kolekciju i arhiv u kijevskom uredu, putujuće izložbe i posvećen tim koji je radio na daljnjoj dokumentaciji iskustava ljudi čija djetinjstva je obilježio rat u Istočnoj Ukrajini koji je počeo 2014. godine“, prisjeća se Halilović.

Upitnik je, prema riječima Osipčuk, u saradnji s kolegama u Sarajevu prilagođen djeci u Ukrajini, koja još uvijek procesuiraju doživljenu traumu.

“Upitnik Muzeja u Kijevu sadrži pitanja o dječijoj svakodnevnici – kako se igraju, boravku u školi, hobijima, promjenama u njihovom društvu, prinudnom preseljenju, o hrani, grijanju, uslovima u skloništima. Ne pitamo o ekstremnim iskustvima – naš pristup je takav da izbjegavamo dodatno traumatizirati djecu“, kaže Osipčuk, dodavši da su svjedočanstva prikupljena uz obavezno odobrenje roditelja.

Ovakav pristup nije samo formalnost. Osipčuk je stručnjakinja za komunikaciju s osobama koje su prošle kroz traumatična iskustva i iskusile nasilje prema zajednici. Najvažniji segment prikupljanja osjetljive prošlosti jeste uzimanje u obzir psihičkog zdravlja žrtava, smatra Osipčuk.

Djeca su na različite načine žrtve ruske invazije. Ruska Federacija je sredinom 2023. godine tvrdila da je 700.000 djece iz Ukrajine “evakuisano u Rusiju“. Ukrajinske vlasti smatraju da nije riječ o humanitarnoj evakuaciji nego o ilegalnoj deportaciji, odnosno otmici djece. Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 1.800 djece je ubijeno ili ranjeno u protekle dvije godine invazije Ruske Federacije na Ukrajinu.

Pored svjedočanstava, predmeti poput igračaka i ličnih stvari su također dio kolekcije Muzeja. Plišani medvjed je jedan od artefakata koji je Muzeju donirao dječak Oleksii. Igračku je držao kraj sebe tokom oporavka u bolnici nakon što je ranjen u ruku.

Invazija i novi početak





Source link

Leave A Reply

Your email address will not be published.