Ultimate magazine theme for WordPress.

OTKUD SVJETSKI LEŠINARI OPET NAD KAFKAZOM: Otkriće ‘novog zlata’ u brdima srednje Azije, kreće utrka velesila

0 1


FOTO: (Ilustracija)

Tadžikistan i Kirgistan dvije su najsiromašnije zemlje u centralnoj Aziji, ali u svojim planinama imaju nešto što sve najbogatije zemlje svijeta žele. Kritične sirovine (CRM) ključni su sastojci u izradi velikog raspona proizvoda od pametnih telefona i računala do solarnih energetskih ćelija, vjetroturbina, električnih vozila (EV) i sustava za pohranu energije, piše njemački BneIntelliNews.

CRM (Critical Raw Materials) je pojam kojeg je zakoni uvela Evropska Komisija 2011. kao metale i minerale ključne za evropsku (pa i svjetsku) ekonomiju. Ideja je da bi EU trebala aktivno poticati vanjsku i unutarnju politiku kako bi osigurala stalan pritok ovih resursa. Tada ih je na listi bilo 11, no na zadnjem popisu ih je 34. Najbitniji su: grafit, litij i kobalt (koji se koriste u proizvodnji električnih baterija), silicij (bitna komponenta solarnih ploča) te rijetki zemni metali koje se koriste za magnete i napredne čipove. No, sasvim je jasno da ove sirovine ne treba samo EU, već sve velesile. U jednoj od analiza EU, skup ovih minerala nazvan je “novim zlatom”.

Što se nalazi u zemlji siromašnog Kirgistana i Tadžikistana?

Kirgistan i Tadžikistan imaju relativno netaknuta nalazišta mnogih traženih ključnih minerala. Ogromno povećanje prihoda moglo bi se očekivati ​​za dvije zemlje, ali trebat će im strana pomoć da izvuku resurse iz temelja i dođu do dalekih tržišta. Što je u zemlji? Tadžikistan tvrdi da ima naslage svakog elementa iz Mendeljejevljevog periodnog sustava.

Tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon razgovarao je 22. januara sa grupom katarskih poslovnih ljudi i investitora koji su bili u posjetu, rekavši im da bi Tadžikistan bio idealno mjesto za proizvodnju električnih vozila (EV) budući da zemlja ima tvornicu aluminija, kao i nalazišta litija. Tadžikistanski domaćini također su izvijestili katarske goste da Tadžikistan ima “800 nalazišta minerala, rijetkih i plemenitih metala, uključujući bakar, srebro, zlato, olovo, litij, antimon, nikal, volfram, vanadij i druge rijetke minerale”. Na popis su mogli dodati berilij, rubidij, cezij, titan, tantal, galij, indij, aktinij, radij i francij.

Sedam dana nakon Rahmonovih zapažanja, Ilhom Oymuhammadzoda, šef tadžikistanskog vladinog odjela za geologiju, potvrdio je da Tadžikistan ima velike količine antimona, koji se koristi u proizvodnji metaka i drugog streljiva (što nije zaobišlo američku vojnu industriju), poluvodičkih uređaja, baterija i ležajeva strojeva.

Oymuhammadzoda je rekao da je geološko istraživanje nalazišta Rivuti Bolo u sjevernom okrugu Gornaya Matcha (regija Sughd) pokazalo da ima najveće nalazište antimona “u središnjoj Aziji i samo mu malo nedostaje da bude najveće na svijetu”. S druge strane, Kirgistan je poznat po rudarskoj industriji zlata, ali zemlja također ima nalazišta antimona, mangana, vanadija, volframa, berilija, bizmuta, litija, tantala, niobija i rijetkih zemnih metala

Nacionalizacije rudnika

Međutim, strane rudarske firme imale su poteškoća u radu u Kirgistanu. Kanadska firma Centerra Gold (ranije se zvala Cameco) upravljala je vodećim rudnikom zlata Kumtor u sjeveroistočnom Kirgistanu gotovo 30 godina, sve dok ga vlasti nisu stavile pod vanjsko upravljanje 2021. godine i na kraju preotele potpunu kontrolu kanadskoj tvrtki. Aktualni predsjednik Sadyr Japarov, koji je došao na vlast krajem 2020., pozivao je na nacionalizaciju Kumtora na prosvjedima još 2012.

Također je slučaj da su kineske rudarske firme bile prisiljene obustaviti ili potpuno prekinuti rad u nekoliko područja Kirgistana nakon pritužbi lokalnog stanovništva o šteti okolišu. Međutim, Kumtor i drugi rudnici zlata u Kirgistanu bliže se kraju komercijalne produktivnosti nakon desetljeća rudarenja. Bit će potrebni novi izvori prihoda.

Parlament Kirgistana usvojio je 8. veljače amandmane na zakon o korištenju podzemlja. Amandmani “jačaju državnu kontrolu nad geološkim proučavanjem velikih i srednjih mineralnih naslaga.” Istog dana predsjednik Japarov potpisao je dekret “O provedbi Nacionalnog projekta za ekstrakciju polimetala i rijetkih zemnih metala (REE) za dinamičan razvoj gospodarstva Kirgiške Republike.” Također 8. februara, parlamentarni zastupnik Balbak Tulobayev predložio je ponovno pokretanje nalazišta Ak-Tyuz, operativnog u sovjetsko doba, gdje ima urana i drugih minerala.

Uran

Dugotrajni problemi kontaminacije iz rudnika urana iz sovjetske ere muče nekoliko desetaka zajednica u Kirgistanu, a to je dovelo do zabrane istraživanja ili rudarenja urana u zemlji koja je stupila na snagu početkom 2020. Prije zabrane, istraživanje urana provodilo se na 18 lokacija u Kirgistanu. Cijena urana bila je u prosjeku oko 40 USD po funti (0,45 kg) 2023., ali je cijena skočila na oko 100 USD u prvim tjednima 2024. zbog prijeteće nestašice zaliha.

Ovo povećanje cijene vjerojatno je bio razlog zašto je Japarov 20. veljače posjetio područje u blizini rudnika urana Kyzyl-Ompol u sjeveroistočnom Kirgistanu i najavio da tamošnja vlada ponovno pokreće rudarske operacije. U tijeku je svjetska utrka za uranom. Američki State Department bio je 8. februara domaćin inauguracijske sjednice Dijaloga o kritičnim mineralima C5+1 je skupina pet srednjoazijskih zemalja i Sjedinjenih Država, a kada se američki predsjednik Joe Biden sastao s čelnicima Središnje Azije na marginama Opće skupštine UN-a u rujnu 2023., signalizirao je američki interes za sirovinama u centralnoj Aziji.

“U duhu suradnje C5+1, svaka je zemlja istaknula dobrobit zajedničkog rada na unapređenju naših zajedničkih ključnih mineralnih ciljeva, uključujući diversifikaciju tržišta i razvoj tehnologija na način koji će koristiti svim našim građanima”, piše na stranicama američke vlade.

Upliću se velesile

U saopćenju američkog State Departmenta spominje se interes Sjedinjenih Država za uključivanje regije srednje Azije u globalne lance opskrbe ključnim mineralima, jačanje gospodarske suradnje i unaprjeđenje prijelaza na čistu energiju, uz istovremeno zaštitu jedinstvenih ekosustava cnetralne Azije.

Od 29. do 30. januara Evropska unija bila je domaćin Foruma ulagača u prometnu povezanost EU i Cnetralne Azije. EU je predstavio program financiranja i ulaganja vrijedan 10 milijardi eura za Centralnu Aziju, koji uključuje suradnju u vađenju i izvozu CRM-a. Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell spomenuo je razgovore s predstavnicima srednje Azije o CRM-u i rekao da će to biti tema na nadolazećem summitu EU-srednja Azija u Uzbekistanu, koji je zakazan za ovo proljeće.

Rusija također nedavno raspravlja o saradnji u rudarstvu s Tadžikistanom. Kada je predsjednik Rahmon posjetio Moskvu u studenom prošle godine, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je: “Ruske firme zainteresirane su za zajedničko geološko istraživanje i proizvodnju urana, kao i rijetkih i rijetkih zemnih metala, uključujući litij, s tadžikistanskim partnerima”.

Kina već dugo širi krakove

Srednjoazijski istočni susjed Kina traži CRM-ove u središnjoj Aziji, u nekim slučajevima, više od desetljeća. Članak iz prosinca 2016. izvijestio je da su kineski geolozi napredovali dalje prema zapadu od tadžikistansko-kineske granice dok su tražili i bilježili nalazišta minerala u visokim planinama istočne Tadžikistanske autonomne oblasti Gorno-Badakhshan (GBAO). U izvješću se navodi da su kineski geolozi već radili na tom području nekih šest godina i da su zajedno s tadžikistanskim geolozima “identificirali i mapirali depozite najmanje 47 minerala diljem regije GBAO”.

Kineske rudarske firme najviše su prisutne u Kirgistanu. Te su se firme do sada koncentrirale na zlato i u manjoj mjeri na ugalj, ali njihovo dugogodišnje iskustvo u Kirgistanu (rudarska firma Zhong Ji započela je s radom u Kirgistanu 2009.) i rad na nalazištima diljem zemlje sigurno je ovim firmama dalo ideju o ​​gdje bi se mogla nalaziti ili se nalaze druga mineralna nalazišta.

Međutim, nepovoljan imidž Kirgistana o kineskim rudarskim firmama velika je mana za Kinu. Osim toga, Kirgistan već duguje kineskoj Exim banci nekih 1,7 milijardi dolara, što je 43% ukupnog vanjskog duga Kirgistana, a Biškek možda neće htjeti uzeti više zajmova od svog divovskog istočnog susjeda.

Kada?

Stvarna proizvodnja CRM-a u Kirgistanu i Tadžikistanu još je vjerovatno udaljena nekoliko godina. Uspjesi u istraživanju su potrebni prije nego što se može pokrenuti održiva proizvodnja i obje zemlje Srednje Azije morat će odabrati strane partnere za financijsku i tehničku pomoć. Srećom, čini se da će dotični minerali biti traženi još mnogo godina.

Vječno pitanje u slučaju svih srednjoazijskih država je hoće li ovaj novi izvor prihoda dovesti do bilo kakvog poboljšanja socio-ekonomske situacije ljudi ili će samo osigurati novi izvor prihoda za elite zemalja. Također postoji zabrinutost zbog potencijalne štete za okoliš, posebno jer su izvorišta mnogih prekograničnih rijeka u planinama Kirgistana i Tadžikistana.

(TBT, G.N.)



Source link

Leave A Reply

Your email address will not be published.