Ultimate magazine theme for WordPress.

Sarajevo Business Forum / Intervju: Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto   | RTVTK

0 0


Izgradnja željeznica i digitalizacija u fokusu 13. Sarajevo Business Foruma

Na panelu “Željeznička infrastruktura i povezanost za održivu budućnost”, koje ključne inicijative i projekti će biti istaknuti i kako planirate unaprijediti sektor željezničkog transporta u BiH?

Zahvalan sam organizatorima Sarajevo Business Foruma koji suove godine fokus stavili na željezničku infrastrukturu i proces digitalizacije, upravo dva za mene ključna prioriteta u radu Ministarstva komunikacija i prometa BiH. 

Do sada smo čini se naučili kao se grade autoceste, ali smo istovremeno u potpunosti zanemarili razvoj željezničke infrastrukture za koju ni na jednom nivou vlasti nije osigurano adekvatno finansiranje niti reforme koje su uvjet značajnijih ulaganja međunarodnih partnera. Za razliku od nas, zemlje regiona su dosta napredovale, a pogotovo zemlje u EU, kada je riječ o ulaganju u željeznički sistem, što zbog privrednog toka, što zbog putničkog saobraćaja i svih koristi koje ima društvo koje je aktivno uključeno u zelenu tranziciju. Na žalost, dosta kasnimo, ali, sa druge strane, imamo priliku dosta i napraviti. Do nas je i do našeg zajedničkog angažmana da trenutno stanje ocijenimo neprihvatljivim sa aspekta pružene usluge te da preduzmemo sve raspoložive aktivnosti kako bismo „uhvatili voz“ za regionom.

Rekonstrukcija željezničke pruge na Koridoru Vc je apsolutni prioritet, i tu smo se jasno obvezali šta trebamo napraviti do 2030. godine.  U projekte rekonstrukcije pruge od Doboja preko Tuzle do Zvornika i granice sa Republikom Srbijom, kao i izgradnja pruge od Nikšića do Čapljine, te obnova i revitalizacija Unske pruge i oživljivanje željezničkog saobraćaja od Sarajeva doZagreba i od Sarajeva do Beograda, samo su neki od projekata koji zahtijevaju angažman svih u državi. Osim toga uspostavljanje  funkcionalnog putničkog saobraćaja na željezničkim linijama unutar Bosne i Hercegovine koje  povezuju Mostar i Sarajevo sa Banjalukom, Dobojem i Tuzlom, također su projekti od iznimnog značaja. 

Riječ je o projektima koji zahtijevaju ozbiljna finansijska sredstva ali i o dugoročno najisplativijim i prvorazrednim razvojnim projektima koji su okosnica budućeg ekonomskog razvoja.

Možete li detaljnije objasniti koje korake Ministarstvo komunikacija i prometa preduzima u okviru digitalne transformacije, a koji će biti predstavljeni na panelu “Digitalna transformacija”?

Zemlje koje razmišljaju o svojoj budućnosti ulažu u digitalnu infrastrukturu i servise prema građanima jednako kao i u fizičku infrastrukturu kao što su ceste ili željeznice. Nasuprot njima kod nas je situacija da niti se dovoljno ulaže, ali što je još više poražavajuće jeste činjenica da Bosna i Hercegovina do sada nije povukla nijednu KM evropskih i međunarodnih fondova za oblast digitalizacije. Tu smo napravili pomak – okončali smo pregovore sa Evropskom komisijom u rekordno kratkom roku o pristupanju naše zemlje Programu Digitalna Evropa kroz koji je Evropska komisija osigurala fond od milijardu i po KM. 

Nastojimo da budemo generator dobrih ideja i najboljih iskustava koja prikupljamo kroz regionalnu i saradnju sa EU. S tim ciljem uskoro potpisujemo i sporazume o saradnji u oblasti digitalizacije sa Slovenijom i Hrvatskom. 

U ovoj oblasti potrebno je mnogo više promocije, edukacije i zagovaranja, ali najvažnije je da se krene. Digitalno doba je uveliko pokazalo svoje pozitivne strane u zemljama i regije i Evrope, krajnje je vrijeme da 

digitalna transformacija krene u našoj zemlji i počevši od onog najprizemnijeg benefita kako građani i firme ne bi više morali nosati papire, nego klikom, elektronski riješili obaveze koje im danas uzimaju mnogo i vremena i živaca. Bitno je da što više institucija i nivoa vlasti ovo shvati kao svoju obavezu i krenu putem digitalizacije.

A da se itekako može dokazala je IDDEEA koja je je u proteklom periodu tretirana isključivo kao štamparija, zanemarujući njenu ulogu u procesu digitalizacije. Od novog rukovodstva tražili smo da nam prezentira put u digitalno društvo, a ne u dodatno štampanje onoga što se već radi. Odlučili smo pojednostaviti proces dobijanja CIPS-a te smo krenuli u aktiviranje digitalnog identiteta, i to sve uz pomoć tehnologije koja nam je već deceniju na raspolaganju, ali nije bila u punom kapacitetu iskorištena. Više niti jedan nivo vlasti nema izgovora, da kaže ‘ne možete nam pristupiti i ne možete elektronski pristupiti programima, projektima, javnim pozivima… Sada svaka institucija može razviti svoje e-servise. Na tome radimo sa Vladom Kantona Sarajevo na uspostavi e-portala ali i zakona o e-Upravi, koji će naložiti svima koji su u vlasništvu Kantona da moraju prihvatiti digitalni pristup. 

Kada je riječ o digitalizaciji, bitno je istaknuti da Bosna i Hercegovina neće više biti jedina zemlja u Evropi koja nije pokrivena digitalnim signalom. Nedavno sam potpisao Ugovor za nabavku opreme za digitalni prenos i emitiranje Javnih RTV servisa u BiH, čija je vrijednost 25,8 miliona KM bez PDV-a. Podsjećam to je učinjeno 18 godina nakon što je BiH potpisivanjem Ženevskog sporazuma preuzela obavezu da do juna 2015. ugasi analogni televizijski signal.

Kako Sarajevo Business Forum doprinosi međunarodnoj saradnji u oblasti transporta i infrastrukture i kakve nove mogućnosti to otvara za Bosnu i Hercegovinu?

Na ovaj način kako SBF danas funkcioniše, prije svega pruža nam dodatne mogućnosti razmjene iskustava i pozitivne prakse, a upravo je to ono što očekujem od panela o željezničkoj infrastrukturi koji predstavlja odličnu priliku da se razgovara o modelima investiranja, pozitivnim i negativnim aspektima javno-privatnog partnerstva ili koncesija. Ovi modeli tek se razmatraju u našoj zemlji i zato je važno čuti iskustva, kako bi sa jedne strane primijenili uspješne modele ali, isto tako, i zaobišli eventualne propuste i greške sa kojima su se drugi u ovom procesu suočili. 

Koje su trenutno najveće prepreke za razvoj infrastrukture u BiH i kako planirate realizirati ove izazove kroz vaše ministarstvo? 

Kvalitetni projekti budućnosti, a što projekti željezničkeinfrastrukture i digitalne transformacije definitivno jesu, nemaju problem da nađu finansijere. Rekao bih da je ključni problem percepcija i činjenica da se ovim projektima do sada nije posvećivala potrebna pažnja niti su u dovoljnoj mjeri razvijeni da bi bili predmet razmatranja za međunarodne investicijske institucije. Zato je prije svega neophodno promijeniti percepciju kod donosioca odluka i sa fokusa izgradnje autocesti okrenuti se u pravcu željeznice, gdje prvenstveno mislim na donosioce odluka u entitetskim vladama. 

Kako Sarajevo Business Forum utiče na privredu Bosne i Hercegovine i koje su ključne prednosti ovog događaja za ekonomski razvoj zemlje? 

Izuzetno cijenim sve inicijative koje vode ka uspješnom predstavljanju ekonomskih potencijala, regionalnom, odnosno uvezivanju u okviru Evrope i svijeta, a upravo to je prepoznato kao jedna od ključnih intencija Sarajevo Business Foruma. Sa druge strane, ni vlast niti privreda samostalno ne mogu postići značajan ekonomski rast, bez međusobne saradnje kao što je i svaki ozbiljniji napredak nemoguć bez regionalne saradnje. 

Bitno je da zajednički djelujemo u cilju jačanja privrede i ekonomije, a tako postajemo primamljiviji i pouzdaniji domaćim i stranim investitorima. Sarajevo Business Forum je sada već uveliko poznat po poticanju novih investicija u region te kao poslovna platforma za susrete različitih učesnika u cilju unaprjeđenja 

ekonomskog potencijala Bosne i Hercegovine i hvala BBI Banci, glavnom organizatoru SBF-a  za energiju koju ulažu da ova pozitivna priča iz godine u godinu raste i razvija se.

Nadam se da potencijalni investitori nakon ovog izdanja SBF-a budu uvjereniji u to da itekako vrijedi ulagati u Bosnu i Hercegovinu, a ovdašnji donosioci odluka svjesniji novih razvojnih trendova koji ne čekaju naše birokratske procedure i izgovore. Mi taj korak moramo uhvatiti, a to možemo samo ako se umjesto jeftinog političkog populizma okrenemo projektima koji će polučiti privredni i ekonomski napredak, privući investitore i stvoriti uslove života zbog kojih će naša omladina svoju budućnost graditi u svojoj domovini, a ne daleko od nje. 

Ovo je naša prilika i naš izbor!



Source link

Leave A Reply

Your email address will not be published.