Ultimate magazine theme for WordPress.

U Europi i Africi nije ginulo ovoliko ljudi od Drugog svjetskog rata

0 0


Svijet je naglo postao puno nesigurnije mjesto, a osim rata u Ukrajini, tome je pridonio nagli porast nasilja u Africi. 2022. je bilo 82 tisuće mrtvih u oružanim sukobima u Europi, što je najveći broj još od kraja Drugog svjetskog rata.

Dok je u Europi za taj porast odgovoran isključivo rat u Ukrajini, u Africi je katastrofalna situacija po pitanju smrti u oružanim sukobima raširena na većini kontinenta. 2022. je bilo 113 tisuća mrtvih u oružanim sukobima koji uključuju barem jednu državu na tom kontinentu. To je također najveći broj od kraja Drugog svjetskog rata.

Ukupno je 204 tisuće ljudi poginulo u sukobima koji se mogu okarakterizirati kao međudržavni (između dvije ili više država), unutardržavni (država protiv jedne ili više političkih ili etničkih skupina u državi) i izvansistemski (između države i etničke ili kriminalne skupine koja se nalazi izvan granica države). To je najviše od 1987.

Oštar rast broja poginulih u sukobima 

Da se ne radi o slučajnosti, nego o dugoročnom trendu, govori podatak da je u razdoblju između 2013. i 2022. godišnje u svijetu umirala u prosjeku 91.5 tisuća ljudi u ratnim sukobima koji uključuju državu na bar jednoj strani.

U razdoblju između 2003. i 2012. je godišnji prosjek preminulih bio 28 tisuća, a između 1993. i 2002. 43 tisuće. Od 1983. do 1992. je bilo najnasilnije razdoblje, s prosječno 155 tisuća mrtvih godišnje. Uspoređujući 2022. s prvom smrtonosnijom godinom u prošlosti, 1986., jasno je da su se promijenili kontinenti na kojima je najviše smrti. Europa je 1986. bila potpuno siguran kontinent bez ratova, a 2022. je Rusija napala Ukrajinu.

U Africi je također više umrlih, najviše zbog rata u Etiopiji, ali i zbog nekoliko desetaka drugih sukoba diljem kontinenta. Bliski istok je neobično miran, posebno u odnosu na razdoblje od 1980. do 1988., kada se odvijao rat između Irana i Iraka.

Broj oružanih sukoba raste

Narastao je i broj oružanih sukoba, koji se dijele na međudržavne (između dvije ili više država), unutardržavne (između države i jedne ili više oružanih skupina), nedržavne (između dvije oružane skupine od kojih nijedna nije državna) i jednostrane (država protiv civila).

2022. su bila čak 182 oružana sukoba u svijetu, više nego dvostruko nego 1989. Zadnjih desetljeća je broj oružanih sukoba rastao, iako je bilo godina smanjivanja, ali je jasno kako nijedne godine od 2014. nije bilo manje od 140 ratnih sukoba u bilo kojem trenutku.

Nasuprot tome, od 1989. do 2013. nijedne godine nije bilo više od 130 sukoba u jednoj godini. Najviše je za porast odgovorna Afrika, diljem koje se trenutno odvija preko 30 oružanih sukoba.

Rat u Ukrajini i opće ratno stanje u Africi su odgovorni za rast

Jasno je da se rast smrtnosti u Europi odnosi na početak ruske invazije na Ukrajinu, ali s druge strane je praktički cijela Afrika postala ratna zona. Rat u Etiopiji je uglavnom prošao ispod radara svjetskih medija, ali je bio smrtonosniji od rata u Ukrajini te godine.

Procjene jako variraju, ali je minimalno 100 tisuća ljudi poginulo i milijun raseljeno u sukobu između službenih državnih vlasti Etiopije i pobunjenika iz najsjevernije regije Tigraj.

Srednjoafrička Republika je u stanju općeg građanskog rata između službenih državnih vlasti i nekoliko pobunjenih skupina još od 2012. Južni Sudan, najmlađa država na svijetu, također se nalazi u stanju vječnog rata nekoliko različitih frakcija od nastanka 2011.

U Kamerunu također još od 2017. traje oružani sukob između službenih državnih vlasti i nekoliko separatističkih skupina. Nigerija, Mali i druge države istočne Afrike ne uspijevaju staviti pod kontrolu velike dijelove svog teritorija koji su preuzele islamističke skupine kao Boko Haram i afrički ogranak ISIL-a.

Kongo, Somalija, Niger, Burkina Faso, Mali i mnoge druge države su zahvaćene ratnim sukobima različitih intenziteta, a kontinent je nesigurniji nego ikada.

Nesiguran svijet će i indirektno povećati broj umrlih, država ne treba biti direktno uključena u sukob

Ako je suditi prema trendovima, zadnje desetljeće 20. i prvo desetljeće 21. su bila najmirnija u povijesti svijeta. Razdoblje relativnog svjetskog mira je završilo oko 2013. godine i pitanje je kada će se opet vratiti.

Ipak stvari treba staviti u kontekst. Iako je broj smrti u ratnim sukobima narastao, još uvijek je to beznačajan uzrok smrti u svijetu. Ratovi i ostali vojni sukobi su odgovorni za jako mali udio smrti. 2022. je preminulo oko 60 milijuna ljudi pa 200 tisuća onih koji su poginuli u ratnim sukobima predstavlja manje od 0.35 posto ukupno preminulih.

Daleko najveći “ubojica” su neprenosive bolesti, u prvom redu bolesti srca (svaka treća osoba na svijetu premine od njih) i rak (uzrok malo manje od svake pete smrti).

Ali isto tako treba biti svjestan da pogoršavanje sigurnosne situacije u svijetu dovodi do više smrti od ostalih uzroka zbog sve lošije prehrane uzrokovane poskupljenjima hrane, težom borbom protiv zaraznih bolesti (npr. malarija i tuberkuloza) i jednostavno manjim izdvajanjem za zdravstvo zbog potrebe financiranje rasta troškova obrane.

Troškovi zdravstvenog sustava u svakoj zemlji čine daleko veći dio ukupnih državnih troškova od vojske. U Hrvatskoj 17 posto općeg proračuna se troši na zdravstvo, a 2 posto na vojsku. Radi planiranog rasta izdvajanja na vojsku u cijelom svijetu zbog pogoršane svjetske sigurnosne situacije će se smanjiti rast izdvajanja za druge namjene, među njima i za zdravstvo. 

Stoga ne treba neka država biti direktno uključena u ratne sukobe da bi se osjetio indirektni negativni efekt svijeta koji se počeo ponovo naoružavati i ratovati.

(TIP/Izvor: Index.hr)



Source link

Leave A Reply

Your email address will not be published.