Ukrajina već provodi određene elemente tog iskustva, uključujući saradnju s Međunarodnim krivičnim sudom i inicijativu za osnivanje posebnog tribunala za agresiju. Međutim, kako ističe Hendel, jedinstveni slučaj Ukrajine uključuje Rusiju, stalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a, što komplikuje međunarodnu pravdu.
To je jedan od razloga zašto je program obuke o tranzicijskoj pravdi vitalna komponenta u ponovnoj uspostavi pravde u Ukrajini. Ne samo da poboljšava stručnu osposobljenost službenika nego im pomaže i da duboko razumiju važnost humanitarnog prava, saradnje sa žrtvama i dokumentovanja zločina koje su počinili okupatori.
Program postaje ne samo mehanizam za ponovnu uspostavu pravde već i praktičan alat za integrisanje žrtava u miroljubivo društvo.
Program obuke također naglašava rad sa žrtvama. Prema Hendel, posebna se pažnja posvećuje psihološkoj podršci, rehabilitaciji i nadoknadi za žrtve. Taj posao nije samo težak, već je i emocionalno iscrpljujući za učesnike programa. Povratne informacije od učesnika pokazuju da su časovi obuke postali prilika ne samo za učenje novih vještina nego i za prevladavanje vlastitih predrasuda i psiholoških barijera.
Učesnici programa suočavaju se sa izazovima, uključujući nedostatak jasnog pravnog okvira za provedbu elemenata tranzicijske pravde u Ukrajini. Lykhach napominje da u Ukrajini mnogi aspekti ostaju pravno neriješeni, posebno kako tumačiti postupke onih koji su sarađivali s okupatorima u okolnostima opasnim po život ili iz nužde. Ovo je pitanje posebno kompleksno, jer je važno izbjegavati pretjeranu strogoću i osigurati pravedan pristup u slučajevima koji uključuju obične ljude koji nemaju alternative.
Ona napominje da pozitivne povratne informacije učesnika potvrđuju važnost programa: “Svi su polaznici potvrdili da je obuka bila korisna i orijentisana na praksu.”
Osim toga, program pokriva teme kao što su obnova infrastrukture i podrška interno raseljenim osobama. Senchenko napominje da su tokom obuke učesnici raspravljali o obnovi ključne infrastrukture, naglašavajući važnost integrisanja načela humanitarnog prava u te procese:
“Planovi za deokupaciju trebali bi uključivati ne samo obnovu infrastrukture nego i rad sa žrtvama i suzbijanje saradničkih aktivnosti”, kaže Senchenko.
