Ultimate magazine theme for WordPress.

(VIDEO) BiH mora uvoziti evropski način života, a Nizozemska i Danska su (nam) loši policajci

0 0

Kraj prošle sedmice donio je olakšicu Bosni i Hercegovini na evropskom putu. Usvojeno je Evropska komisija nagradila preporukom za otvaranje pregovora iako sve zadano paketom 3+1 nismo uradili. Zakon o sudu BiH još nije usvojen. SNSD insistira da sjedište Apelacionog vijeća Suda bude u Banjaluci, odnosno, kako uporno ponavljaju iz te stranke, što dalje od Sarajeva.

Loši policajci

Dogovora nema ni o izmjenama Izbornog zakona. Naša država pred Evropsko vijeće ipak ide s preporukom za pregovore, čime je na pragu novog poglavlja.

Lideri Evropske unije će razgovarati o politici proširenja EU, o novijim dešavanjima u BiH, Ukrajini i Moldaviji, na sastanku Evropskog vijeća u četvrtak i petak, objavljeno je na zvaničnoj web stranici Evropskog vijeća. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je da je BiH napravila impresivne korake.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg izjavio je kako je za EU važno da osigura stabilnost na Zapadnom Balkanu.

– BiH je poduzela značajne korake i vjerovatno će poduzeti dalje korake ove sedmice. Dakle, ili ćemo mi, kao EU, uspjeti da izvezemo svoj način života tamo, da obezbijedimo sigurnost i stabilnost, ili ćemo se u jednom trenutku suočiti sa alternativnim načinima života tamo, koji mogu doći iz Rusije, koji mogu doći iz Kine, koji mogu doći s nekog drugog mjesta. A to ne može biti u našem interesu. Ne smije se zaboraviti da jugoistočna Evropa, zapadni Balkan, nije bilo kakvo susjedstvo koje je okruženo državama EU. Dakle, to je terasa ispred kuće EU, ne dvorište iza kuće, potcrtao je.

Na pitanje da li je optimista da će BiH dobiti zeleno svjetlo i koje zemlje još treba uvjeriti, on je rekao: “Ne želim da upirem prstom u određene zemlje, ali postoji jasna preporuka Evropske komisije. A ako uzmete u obzir ono što je u BiH postignuto, jednostavno moramo biti svjesni da u politici nema vakuuma”.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, kaže da je naša ekonomija potpuno integrisana, “potpuno ovisi o Evropskoj uniji, tako da je ovo zeleno svjetlo najzelenije koje smo ikad dobili”. No, koliko je zeleno, pitanje je, ako se u obzir uzme to da bi moglo postati i crveno, jer članice Evropske unije Nizozemska i Danska, navodno, nisu zadovoljne preporukom Evropske komisije za otvaranje pregovora, a mogle bi tražiti dodatne uslove za zvanično otvaranje pregovora.

Ne brine to previše Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska. Uvjeren je da će to “Konaković riješiti jer je proslavio sve pobjede te vrste”.

– Ali, neka zna Nizozemska da nikada nećemo prihvatiti neke njihove vrijednosti poput LGBT populacije, dodao je Dodik.

Politički analitičar Velizar Antić smatra da su Nizozemska i Danska u ovom slučaju loši policajci koji su tu da opomenu kako nismo zasluženo dobili status kandidata, pa ni eventualno otvaranje pregovora, već da moramo da nastavimo da ispunjavamo one uslove koji su i dosad bili na stolu.

Otvaranje pregovora sa EU u prvom trenutku sigurno neće imati nikakve vidljive posljedice po život i standard građana BiH, ali vratiće nadu, kaže Antić

– Međutim, i pored njihovog protivljenja, ne verujem da će oni imati moć da u ovom trenutku zaista i zaustave procese koji se dešavaju, a to je generalno odluka EU da prostor zapadnog Balkana više veže za sebe. Ukoliko pogledamo uslove koje je EU pre nekoliko godina ispostavila BiH kako bi postala kandidat i otvorila pregovore o pristupanju EU, jasno je kao dan da mi nismo ni blizu ispunjenja tih uslova. Prethodni saziv Saveta ministara BiH za četiri godine skoro ništa nije uradio po tim pitanjima, a ni aktuelni saziv Saveta ministara se nije proslavio, govori Antić, pojašnjavajući “zašto nam onda EU gleda kroz prste i najverovatnije će otvoriti pregovore o pristupanju BiH Evropskoj uniji”.

– Odgovor je rat u Ukrajini i geopolitika, jer je samoj EU u interesu da čitav region zapadnog Balkana više veže za sebe i jasno stavi do znanja da smo mi njihova sfera uticaja. U prethodnih petnaestak godina EU nije prosto znala šta da radi sa nama. Mi smo bili jako daleko od njihovih standarda i oni su jako visoko postavili lestvicu uslova koje je potrebno ispuniti da bismo postali njihov član. Svima je bilo jasno da mi te uslove ne možemo da ispunimo ni u sledećih 30 godina. Rat u Ukrajini je uneo novu jednačinu u čitavu igru i vidimo da i bez ispunjenja postavljenih uslova EU želi da ovaj region približi sebi, kaže Antić.

Ipak, dodaje Antić, ostaje nada da ćemo sa približavanjem Uniji i mi usvajati zakone koji važe kod njih i da ćemo biti naprednije društvo.

– Također, vratiće se nada koja je poslednjih godina jako pala kod građana, o tome da možemo jednog dana biti i punopravni član EU, a sa tim će doći i podizanje standarda i boljeg života naroda, rekao je.

Profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović, također, smatra da će do otvaranja pregovora doći zbog geopolitičkih okolnosti.

– Nismo mi jedina država kojoj je ubrzan cijeli taj proces oko pristupa u EU. Naravno, to je sada izazvalo negodovanje unutar same EU, jer su određene članice svjesne da je i ovo što je urađeno, urađeno navrat-nanos. Danska i Nizozemska su izrazile bojazan, one ne vide temeljite promjene. Više je onih koji se zalažu za otvaranje pregovora sa našom zemljom, međutim, stvari u EU funkcionišu tako da, ako se jedna članica pobuni, ona može oboriti cijeli proces, govori Muhasilović, napominjući da i u slučaju otvaranja pregovora ne treba očekivati ništa spektakularno.

Otvaranje pregovora je politička poruka, a ukoliko se proces bude odvijao uspješno, onda BiH slijedi ekonomska i svaka druga korist, govori Ćerimagić

– Može to imati pozitivnog odjeka na eventualne investitore koji bi došli. BiH je i dalje talac etničkih podjela, potrebne su temeljite promjene. Imate zemalja koje su po dvije decenije u pregovaračkom statusu i još nisu punopravne članice, tako da ne treba da nas previše uhvati euforija. Ukoliko stvari u BiH ostanu kakve jesu, ukoliko ne dođe do sistemskih promjena, jedino što nas može ubrzati i u konačnici uvesti u EU su geopolitičke okolnosti, smatra.

Moglo je bolje

Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, kaže da razgovor o otvaranju pregovora nije isključivo rezultat geopolitike, već i onoga što su vlasti u BiH uradile.

– Ukoliko se proces u BiH bude odvijao kao u zemljama koje su bile uspješne u procesu, onda i BiH može očekivati i ekonomsku i svaku drugu korist, ali i članstvo u EU. Sada je to teško utvrditi zbog iskustva naših susjednih zemalja, koje već godinama pregovaraju. Kada su u pitanju pozicije zemalja članica EU, tu, naravno, uvijek može biti iznenađenja. Znamo da bi Nizozemska mogla ići sa pozicije da nije sretna, da nije za, međutim, i da ne želi sama biti ta koja će biti protiv. Ima zemalja članica EU koje su skeptične, koje se pitaju da li se moglo više postići kada su u pitanju reforme u samoj BiH, kaže Ćerimagić.





Source link

Leave A Reply

Your email address will not be published.