Istrage korupcije su jako značajne za javnost, posebno ako se prijave odnose na funkcionere, smatra advokat Zijad Babajić. Zakon ne obavezuje Tužilaštvo da obavještava javnost o istragama, dodaje on.
“Ali onda takav stav treba zauzeti za sva krivična djela. Ovako sve samo implicira da se neko ili nešto krije“, kaže Babajić.
U odgovoru Detektoru, iz Tužilaštva su objasnili da zahtjev odbijaju “jer za informacije tražene zahtjevom postoji obaveza zaštite prema posebnom propisu, kao i jer je dostupnost informacija koje se traže zahtjevom uređena posebnim propisom te da se, prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama, ne mogu učiniti dostupnim po zahtjevu“.
Komunikolog i profesora Univerziteta u Tuzli Mirza Mehmedović napominje da su političke vođe i funkcioneri često ti protiv kojih se istrage vode, ali i oni koji imaju direktan uticaj na tužilaštva.
“Zbog takvog odnosa, vrlo često i informacije o procesima vezanim za korupciju ostanu nedostupne, kako bi se i medijima onemogućio uvid u rad tužilaštva i onemogućio interes javnosti za samu temu korupcije u institucijama vlasti“, smatra Mehmedović.
U obrazloženju, Tužilaštvo BiH se poziva i na određene odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH, te navodi da se o naredbi o neprovođenju istrage obavještavaju isključivo oštećeni i podnosilac krivične prijave, te da se u ovoj fazi postupka ne obavještava čak ni osoba koja je prijavljena.
“To jeste tačno, ali nema nikakve veze sa zahtjevom za pristup informacijama koji je Tužilaštvu BiH podnio novinar”, objašnjava Ena Kljajić Grgić, rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoć Transparency Internationala u BiH.
Obavještenje o donošenju naredbe o neprovođenju istrage koje je Tužilaštvo obavezno dostaviti oštećenom ili podnosiocu krivične prijave ne smije se poistovjećivati sa zahtjevom za pristup informaciji građana na osnovu kojeg se pokreće poseban upravi postupak, kaže Kljajić Grgić.
Kada neka institucija primi zahtjev za pristup informacijama, dužna je sprovesti poseban upravni postupak prema odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH.
“U konkretnom slučaju, postupak je sproveden, ali došlo je do pogrešne primjene materijalnog prava“, kaže Kljajić Grgić.
