Posljednjih desetljeća alergijske bolesti pokazuju trend porasta, upozoravaju alergolozi, s obzirom na to da smo svakim danom izloženi naglim vremenskih promjenama. Krajem februara i s prvim proljetnim danima osjetljive osobe nastoje ublažiti nekada i veoma teške alergijske reakcije, te posegnuti za adekvatnom terapijom.
Klimatske promjene
Specijalista kliničke imunologije i subspecijalista alergologije doc. dr. Jasmina Nurkić pojašnjava za Oslobođenje uticaj vremenskih prilika na pacijente koji ovih dana muku muče sa alergijama.
– Klimatske promjene utiču na rast biljaka i povećano stvaranje alergogenog polena. Najveći je utjecaj povećanih emisija ugljičnog dioksida na povećanje stvaranja polena ambrozije. Dokazano je i da lebdeće čestice manje od 10 µm, koje većinom potječu od ispušnih plinova, pridonose prenošenju polenskih zrnaca duboko u disajne puteve, naglašava dr. Nurkić.
Uzrok alergije potvrđuje se različitim testiranjima i pretragama. Kod sumnje na razvoj alergijske astme potrebni su: spirometrija kojom se ispituje plućna funkcija, postojanje suženja disajnih puteva i otežano protjecanje zraka kroz njih, te radiološka dijagnostika. Danas se u liječenju i ublažavanju simptoma sezonskih alergija upotrebljavaju lijekovi tipa antihistaminika, kortikosteroida, stabilizatora masti ćelija, dekongestiva, te hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija, kao i biološka terapija.
U svakodnevnoj medicinskoj praksi se primijeti, dodaje naša sagovornica, znatno povećanje broja pacijenata sa alergijskim tegobama. Svakom takvom pacijentu je potrebno napraviti odgovarajuću dijagnostičku obradu, da bi se dokazalo kako se definitivno radi o alergiji, kao i detektovati uzročnike koji su do nje doveli.
– Tek tada se može uključiti i adekvatan tretman. Terapija zavisi od težine tegoba, odnosno od zahvaćenosti organskih sistema alergijama. Pacijenti sa teškim alergijskim astmama, kao i sa hroničnim rinosinusitisima su obično oni koji zahtijevaju i najjače terapijske mjere, kazuje dr. Nurkić.
Napominje kako je većina terapeutika dostupna i na tržištu Bosne i Hercegovine, s tim da troškove imunoterapije i biološke terapije snose pacijenti.
Nema registra
Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija, naglašava naša sagovornica, izuzetno je važna i preventiva. Prva mjera je izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.
– Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se redovito pratiti bioprognozu i polenski kalendar. Za vrijeme cvjetanja biljaka treba držati zatvorene prozore stana i automobila za vrijeme vožnje. Potrebno je i izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije polena u zraku (od 5 do 10 sati ujutro), upozorava dr. Nurkić.
Na kraju treba naglasiti da Bosna i Hercegovina, nažalost, još nema registar alergijskih oboljenja.
